Slav. Kobaš, naselje smješteno pokraj rijeke Save i na ušću Orljave, prvi put se spominje 1470. godine kao posjed plemića Berislavića. Zbog iznimno značajnog geofizičkog položaja, kao graničarski kraj, imao je burnu povijest kroz koju su njegovi žitelji prolazili i znalački čuvali bogato kulturno naslijeđe i tradicionalne vrijednosti.
Postojanost raznih društava, pjevačkih zborova, dramskih sekcija, čitaonice, glazbenika, zborovođa i likovnih umjetnika godinama je promovirala ljepotu i hranila dušu običnih ljudi umjetnošću koja je izvirala iz njih samih.
Začetak organiziranog folklornog izričaja možemo tražiti u Hrvatskom sokolskom društvu.
Prvo pravo Tamburaško društvo (sastav) osnovano je 1923. godine pod nazivom Tamburaški zbor „Gombović“. Inače je u razdoblju od 1920. god. do 1941. skoro svaki sokak imao svoje glazbenike koji su svirali na raskršćima, svatovima i igrankama.
Važno je spomenuti i Ogranak seljačke sloge koji također aktivno sudjeluje u kulturnom životu mjesta a poglavito njihov pjevački zbor.
U razdoblju od 1935. god. do 1938. učiteljica Dragica Magjer u školi vježba dječju folklornu skupinu „Seljačke sloge“.
Tridesetih godina DVD Slav. Kobaš pod svojim okriljem ima folkloraše i tamburaše koji nastupaju osim u Kobašu i na Smotri u Slav.Brodu (1939.god.). Zanimljiv podatak je da su do Broda putovali lađom „Kobašankom“ koju su vukli konji.
Godine 1937. osnovano je Folklorno društvo „Smilje“ kojim je predsjedavao Ivan Klarić a voditelj tamburaša i zborovođa bio je Marko Orić. Već slijedeće godine nastupaju na Smotri folklora u Zagrebu dokazujući tako svoju pravu vrijednost.
Do 1941. godine nosioci su kulturnog života u Kobašu a onda prestaje aktivnost zbog ratnih okolnosti. Ipak od 1941-1943.godine nastavljaju s plesom kao dio „Ustaške mladeži“ koja je u ovom slučaju bila apolitičko društvo a zborovođa im je bio Milan Pišonić.
Od osnutka DVD-a (1930. god.) godine djeluje amaterska dramska sekcija Vatrogasnog društva na čijem su repertoaru glasoviti svjetski pisci.Svoj vrhunac dostiže poslije 1954.godine kad scenarist i režiser postaje Ivan Bertolović (Petrov).
Zahvaljujući predanom radu učitelja u Osnovnoj školi u Kobašu i uz financijsku pomoć mještana , 1958. godine kupljene su tambure i s radom započinje orkestar koji djeluje do 1967. godine. U školi paralelno s orkestrom radi i dječji folklorni ansambl.
A onda 1968. godine na incijativu nekolicine mještana osnovano je K U D „Matija Gubec“ s osnovnom zadaćom da čuva i njeguje izvornu folklornu baštinu,tradiciju i običaje kobaškog kraja. Spomenimo osnivače: Marko Orić, Ivan Marjanac, Elizabeta Orić, Imro Pesić, Adam Prčić, Ivan Orić, Marko Marjanac, Martin Knežević, Antun Katanić, Zdravko Petrinović i dr.
Specifična izoliranost od narodski rečeno „druma“ u nekim je slučajevima bila manjkavost, dok je po pitanju osebujnosti i originalnosti folklornog stila bila pozitivna strana. Zbog toga se u Kobašu rađaju i stvaraju plesovi i napjevi koji su i danas daleko poznati i rado izvođeni.
Već prva generacija (folklorni ansambl) 1970. godine sudjeluje na Smotri folklora u Zagrebu što daje novi uzlet članovima da ustraju u budućem radu. U početku Društvo nije imalo vlastite prostorije do 1970. god. kada im Mjesna zajednica ustupa jednu prostoriju u Domu (nekad učionica) a 1974. godine dobiva vrlo prostran i adekvatan prostor (krilo zgrade između dva Doma) gdje je i danas sjedište.
Između 1975. i 1980. dolazi do smjene generacije aktivnog članstva i s mlađim snagama ostvaruje se sve više i više programa kako u mjestu tako i vani.
Osim upečatljivih glazbeno-plesnih točaka svaki auditorij je bio oduševljen raznolikošću, koloritom i originalnošću poglavito ženskih nošnji.
Da bi se odvijao nesmetan rad tamburaškog sastava nekolicina tambura je vraćena iz OŠ Oriovac (vlasništvo Kobašana) koje su bile posuđene kada je škola u Kobašu dobila status Područne.
Društvo nije bilo samo izvođač programa nego i uspješan organizator raznih priredbi u mjestu u kojima su sudjelovali eminentni estradni umjetnici i dramske kuće („Gavella“, HNK iz Zagreba, HNK iz Rijeke,“Teatar u gostima“ i dr.)
1977. godine započinje s radom škola sviranja na tamburi (voditelj Antun Baćo) s šesdeset polaznika od kojih se za godinu dana formira kvalitetan Tamburaški orkestar. Tih godina za potrebe orkestra kupljeno je vlastitim sredstvima tridesetak tambura,nešto novih i nešto polovnih a većina od njih je i danas u upotrebi.
Čelništvo KUD-a je pokrenulo 1987.godine novi projekt a to je organizacija Smotre tamburaških sastava koja je s vremenom od Općinske prerasla u Županijsku. Svo je umijeće sviranja na tamburi kroz svoj program pokazuju najbolji tamburaški sastavi kako amaterski tako i profesionalni. Kao popratni sadržaj održava se kolo na placu, koncert u crkvi, etnografska ili slikarska izložba kao i štampanje promidžbenog tiskovnog materijala.
Od 1985. godine s učenjem plesnog koraka započinju najmlađi pa se tako iz dječjeg ansambla selektiraju članovi za stariju skupinu što garantira opstojnost u budućnosti. Baš zbog toga bez puno problema dolazi do smjene generacija i neprekidne djelatnosti od samog dana osnivanja. Pa čak ni srbočetničke granate (1992.) nisu mogle zaustaviti aktivnost bez obzira što je većina muških članova spremno zamijenila tamburu za pušku braneći svoj dom i domovinu.
U Društvu redovito uvježbava programe pjevački zbor te ženska i muška skupina (u okviru FA) koji redovito pjevaju kako na Smotrama pučkih tako i crkvenih napjeva.
Od 2003. godine sudionici smo Susreta KUD-a „M.Gubec“ a bili smo domaćini 2008. (kada smo slavili i 40. obljetnicu djelatnosti) i 2015.godine.
U novijem razdoblju u Društvu još se ozbiljnije pristupilo raznovrsnošću plesova i napjeva koji nisu samo iz našeg užeg kraja nego iz čitave Slavonije i dijela Baranje. Cjelovečernji programi postaju temelj bez kojeg Društvo ne bi moglo kvalitetno predstaviti svoje bogatstvo ritma i tonova kada gostuje u raznim krajevima domovine i izvan nje. Svaki izlazak na scenu je podjednako važan bio on u Zagrebu, Vinkovcima, Đakovu, Slav. Brodu, Metkoviću, Sukošanu, Donjem Miholjcu, Valpovu ili u Italiji, Njemačkoj, Bosni, Austriji, Švicarskoj.
Brojna priznanja,diplome,zahvalnice dokaz su naše kontinuirane prenositi kulturno naslijeđe i bogatu tradiciju na mlađe generacije aktivnosti kroz koju nismo nikad zaboravili osnovni cilj:čuvati i ne odričući se nikad izvornosti!
U 2016 .godini K U D „Matija Gubec“ ima pedeset i devet aktivnih članova člana i tristotine i pedeset podupirajućih članova što bi trebala biti garancija za uspješnu djelatnost u budućnosti.
Association KUD „Matija Gubec“ was founded in 1968. In the initiative of few enthusiasts of folk heritage. Since then the group is continuously active performing traditional dances, songs and customs in all its appearances. The main bearers of programs are the members of the Folklore Ensemble, Orchestra, choirs and children ensembles. A great deal of diplomas and awards testify about the quality of performances that are alawys warmly received by the audience in their country and beyond.The association organizes other cultural events in the town, and they especially like to emphasize thouse they host.Tamburitza festivals of the Brodsko-Posavski are held already for many years in the Slavonski Kobaš. |